SEĆANJE NA LEGENDU HAJDUČKE ULICE

U 61.-oj godini umro je Miloje Stanković zvani Leja, legenda Hajdučke ulice u Spoljnoj stanici u Lajkovcu. Nadimak je dobio po dedi učesniku NOB – a. Bio je višestruki udarnik na omladinskim radnim akcijama širom bivše Jugoslavije. – Komšije ga pamte po vedrom duhu i dosetkama, kao i modernom pokatkad i boemskom pristupu životu. Sa radnih akcija donosio je anegdote, ali je i prvi u kraju na gitari zasvirao legendarnu pesmu “Crni leptir” koju je kao akcijaš naučio, a potom i nas nešto mlađe uputio da se i mi okušamo…

Uspomene na stari Lajkovac: MINISTAR, Piše: Toma Petrović

Dušan Lukić, rođen je 1900. godine u okolini Ćuprije. U Ćupriji je završio metalski zanat i zaposlio se u ispostavi lajkovačke Ložionice u Mladenovcu. U Ćupriji se oženio sa Jelisavetom i dobio najstarijeg sina Dragana i ćerku Branku.  Mlađi sin Aca i ćerka Verica rođeni su u Mladenovcu. Bio je dobar majstor i vrlo brzo je postao ložač što je bio uslov da posle nekog vremena položi ispit za mašinovođu. Posle samo malo prakse dobio je da vozi najveću i najtežu lokomotivu serije 92. Bila je teška 55 tona, četvoroosovinka…

Uspomene na stari Lajkovac: MAŠINOVOĐE II DEO, Piše: Toma Petrović

Do 1934. godine, kada je izvršen atentat na Kralja Aleksandra I Karađorđevića, postojao je tzv. dvorski voz koji je vozio kraljevsku porodicu „ćirom“ od Beograda do Zelenike. Zelenika je bila pogodna kao luka gde su u to vreme pristajali i teretni bodovi, a bila je i krajnja stanica na toj pruzi. Onda su presedali na brod koji ih je vozio do Miločera. Tamo je bila vila Karađorđevića, takozvana letnja rezidencija kraljice Marije, čija je svekrva Zorka bila ćerka crnogorskog knjaza, kasnije kralja Nikole I Petrovića – Njegoša. Tu su odsedali…

Uspomene na stari Lajkovac, Piše: Toma Petrović, MAŠINOVOĐE I DEO

Sve što je godinama unazad pisano i objavljivano o Lajkovcu na pisanim i elektronskim medijima uglavnom se odnosilo na železnicu. Kada sam pisao knjigu STARI LAJKOVAC – neispričane priče, pokušao sam da se malo, mada nerado, odvojim od železnice i da pišem o nekim drugim starim lajkovačkim pričama, u čemu su me neki podržali. U tome nisam uspeo. To je sasvim normalno jer je Lajkovac iznedrila železnica i ona je neizbežna tema kada se piše o starom Lajkovcu. Prva pruga u Srbiji bila je Beograd – Aleksinac – Niš. Godinu…

KONKURS KULTURNOG CENTRA – “ULICA OTVORENOG SRCA”

U okviru manifestacije „Ulica otvorenog srca“, Kulturni centar „Hadži Ruvim“ Lajkovac na svom sajtu i na portalu „Lajkovac na dlanu“ raspisuje konkurs. • Proza (Jedan prozni rad kratke forme) • Poezija (Jedna pesma) Učesnici konkursa mogu biti:I Prva grupa starosti od I do IV razreda osnovne školeII Druga grupa starosti od V do VIII razreda Učesnici konkursa mogu biti:I Prva grupa starosti (predškolski uzrast)II Druga grupa starosti od I do IV razreda osnovne školeIII Treća grupa starosti od V do VIII razreda Učesnici mogu biti: predškolski uzrast i uzrast od…

Uspomene na stari Lajkovac,Piše: Toma Petrović, OD ROLANA DO BORE

Osnovni deo lajkovačke Ložionice, sa lučnom halom za 6 lokomotiva i manjom okretnicom za tenderske lokomotive, sagrađen je odmah po ustanovljenju železničkog čvora uzane pruge. Godine 1920. bila je kompletno završena, sa radionicama, magacinima i svim potrebnim  prostorijama. Nova, veća okretnica kakva je i danas za velike lokomotive napravljena je 1926. godine. U međuvremenu je i rušena od strane Austrougara prilikom povlačenja krajem 1918. godine, kada su onesposobljeni i mnogi drugi železnički objekti. Na Berlinskom kongresu 1878. godine Austrougarska je pomogla Srbiji da dobije četiri okruga – Niški, Pirotski, Vranjski…

PO DEVETI PUT ODRŽANA MANIFESTACIJA “STAZAMA KOLUBARSKE BITKE”

Vikend za nama protekao je u znaku sjajne manifestacije u organizaciji lajkovačkog PSD “Ćira”, devete po redu Republičke akcije “Stazama Kolubarske bitke”. Planinari Ćire i Lajkovac bili su sjajni i ovoga puta u ulozi domaćina i organizatora jedne ovako značajne i masovne manifestacije, koja je okupila blizu 350 učesnika.   Na inicijativu lajkovačkog PSD Ćira, na Vrače brdu planirana je izgradnja planinarskog doma, u okviru koga bi bila Spomen soba Kolubarske bitke. Stazu dužine oko 12km prešlo je ovoga puta 345 učesnika iz 43 planinarska  društva iz velikog broja gradova…

Uspomene na stari Lajkovac, piše: Toma Petrović, MILKA I RUŽA

      Rođene su iste godine, igrale se i odrastale zajedno. Delila ih je samo valjevska pruga. Išle su zajedno u osmogodišnju školu u isto odeljenje i zajedno upisale Učiteljsku školu u Ubu, opet kod istog razrednog starešine. A onda su se i okumile. Zaposlile u isti dan u Osmogodišnjoj školi „Mile Dubljević“ u Lajkovcu, izvele mnogo generacija i zajedno otišle u penziju. Milka Mitrović, učiteljica, rođena je 23. maja 1934. u Beogradu jer joj je otac Vitomir Đurković, zvani Đura (1899), u to vreme službovao u Topčideru kao železnički radnik.…

Uspomene na stari Lajkovac, piše: Toma Petrović,  MILENA I OLGA

Ako bi pravili rang listu poznatih i značajnih žena starog-železničkog Lajkovca onda bi svakako pri samom vrhu liste bile Olga Tarić i Milena Cvetković, zatim Dobrila Ilić, Ljubina Čolović, mnoge učiteljice i druge. Olga Tarić, rođena je 1928. godne u Lajkovcu. Jedna je od petoro dece Živote Jovanovića, železničkog službenika i majke Jelisavete, domaćice. Imali su dva sina, Radoslava, otpravnika vozova i Acu Jovanovića, električara,  kao i tri ćerke, Olgu, Vinku i Zagorku-Zaju. Olga je završila Železnički tehnikum u Puli i počela da radi kao otpravnik vozova, najpre u Svetozarevu,…

Uspomene na stari Lajkovac, piše: TOMA Petrović, ODELJENJE III/2  

ODELJENJE III2   U knjizi STARI LAJKOVAC – neispričane priče napisao sam jedan članak na temu osnovnog obrazovanja. Prvi  podaci o opismenjavanju u okolini Lajkovca vezani su za manastir Bogovađa, za prve prepisivače knjiga 1576. godine, preko arhimandrita ovog našeg manastira Hadži Ruvima Neškovića sa svojih nekoliko desetina knjiga u manastirskoj biblioteci do vladavine ustavobranitelja kada se škola izdvaja iz manastira i postaje državna. Tada, 1843. godine pominju se škole u Bogovađi, Stepanju (Bajevcu) i Jabučju. U Jabučju, najvećem selu današnje opštine Lajkovac, prva škola osnovana je 1842. godine. Nju…