Uspomene na stari Lajkovac: TOBDŽIJA

Piše: Toma Petrović Tekstovima u rubrici Uspomene na stari Lajkovac, kao i u objavljenim knjigama o starom Lajkovcu, obuhvatio sam, između ostalog, dosta starih, poznatih Lajkovčana koji su obeležili to vreme. Za te priče dobio sam dosta pozitivnih komentara, ali ima i primedbi zašto nisam pisao o nekim ličnostima koje su po nekima zaslužili da nađu mesto među već opisanima. Tako mi je kritika upućena zašto nigde nisam pisao o Tomi Buljeviću. Moj odgovor je bio da imam prilog na portalu Lajkovac na dlanu o Lajkovcu i Lajkovčanima iz tih…

NOVA KNJIGA TOME PETROVIĆA „STARI LAJKOVAC u slici i reči“ 

Izašla je iz štampe nova knjiga Tome Petrovića „STARI LAJKOVAC u slici i reči“.  Knjiga na 150 strana, 21×28 cm, sadrži 474 fotografije starog Lajkovca, Lajkovčana i pojedinih događaja iz zadnjih 100 i više godina. Svaka fotografija ima detaljno objašnjenje tako da pojedini opisi, dosta veći od klasičnog potpisa ispod slike, predstavljaju kratku priču za sebe. Prilog je „1000 lajkovačkih nadimaka“ kroz decenije. Knjiga se može nabaviti u knjižari na staroj pijaci i kod autora lično ili preko telefona, Vibera i WhatsApp-a (0641439199), ili poručiti preko e-mail adrese petrovictoma@yahoo.com

AVRAM OVEKOVEČEN U MILUTINOVOJ SKULPTURI “MERENJE DINARA”

Pre tačno trideset godina Dragoslav Avramović, stručnjak Svetske banke, pobedio je hiperinflaciju u Srbiji. Ratovi, sankcije, beda i novčanice sa bezbroj nula obeležili su ovdašnji život devedesetih, a kao jedna od retkih svetlih tačaka iz tog perioda u sećanju građana ostao je spasilac dinara – čuveni Deda Avram, podseća umetnik Milutin Ranković. Ranković je tada napravio skulpturu “Merenje dinara”, sa portretom Dragoslava Avramovića, koji meri dinar na kantaru i davi zmiju koja predstavlja inflaciju. Sve tada  tiražne novine to su objavile na udarnim, pa i naslovnim stranama.

Uspomene na stari Lajkovac: ADAM

Piše: Toma Petrović Sveštenik Jovan Milosavljević, rođen oko 1850. godine, službovao je u Malom Borku, odakle je prešao u Jabučje 1880. godine sa suprugom, pet sinova i ćerkom. Sinovi: Pavle, Živojin, Velimir, Adam i Nikola, koji je takođe bio sveštenik, rođen je 1882. a umro 1902. godine. Jovanova ćerka zvana Bela bila je udata u okolinu Uba. Jovan je sa sobom iz Malog Borka poneo i nadimak Buđa po kome je cela familija Milosavljevića dobila nadimak Buđići. Pojedini iz familije se ljute, poneki ne, ali je sasvim sigurno da je…

Uspomene na stari Lajkovac: VLASTIMIROVA ŠUMICA

Piše: Toma Petrović Postoji jedna neobična staza između dve ograde u spoljnom delu Triangle, gde su se nekada spajale čačanska pruga i krak od Valjeva, koja je vodila kroz njive prema Kolubari, a kako se u to vreme Lajkovac naglo širio njive su isparcelisane i prodate za placeve gde su železničari pravili kuće. Vlasnici domaćinstava, sa leve strane staze Stojadin Cole Petrović, zvani Papula, kočničar iz Strmova  i desne Dušan Stanišić, otpravnik vozova takođe iz Strmova koji je kasnije prodao kuću Živojinu Markoviću Lunu, dogovorili su se kao prve komšije…

Uspomene na stari Lajkovac: LJUBICA

Piše: Toma Petrović Postoje u Valjevu dve ulice sa prezimenom Pavićević. Jedna je Marka Pavićevića, borca bitke na Sutjesci i većnika 1. i 2. zasedanja AVNOJ-a, ispod Gračanskog groblja, a druga je Braće Pavićevića na Petom puku. Pavićevići su poreklom od Bjelopavlića iz sela Rsojevići kod Danilovgrada, a u Valjevo su doseljeni početkom 19. veka.  To je čestita i poštena valjevska porodica sa mnogo školovanih i ljudi na vrlo odgovornim mestima. Doselili su se u Gradac koji je bio selo u to vreme, a sada je jedan od lepših delova…

USPOMENE NA STARI LAJKOVAC: AUTODROM

Piše: Toma Petrović Lajkovac je u svojoj relativno kratkoj istoriji preživljavao faze uspona ali i bolnih padova. U Prvom svetskom ratu bio je sa Kolubarskom bitkom u žiži događanja. U decembru 1914. godine bio je na puškomet od mesta gde je vođena glavna bitka kada su Austrougari potučeni do nogu i proterani iz Beograda i Srbije. Narod iz lajkovačkih sela bio je prinuđen da u toku te teške borbe napusti svoje kuće i pobegne na sigurnije. Jabučani su, npr. mahom išli u sela iza Lazarevca, Trbušnicu i druga. Kada su…

O MRATINDANU I SVETOM KRALJU

Piše: Milutin Ranković O svetiteljima na današnji dan mnogo je predanja, a i istorijskih činjenica. Ko je sveti Mrata? Po starom srpskom verovanju bio je to zaštitnk vukova, zapravo i sam je je bio vuk i određivao koliko se kome sme ovaca poklati, a mratinjski dani od Đurđica do Mratindana. Drugo predanje govori da je reč o Svetom Martinu, koga katolici slave 11 novembra, a tako je i kod pravoslavaca ali po starom kalendaru. U Kalendaru Ivana Crnojevića nema Mrate već  je to kralj Stefan Dečanski, iako toponimi imena i…

Uspomene na stari Lajkovac: DUDINjE

Piše: Toma Petrović Dud je višegodišnje drvo koje raste visoko. Odlikuju ga slatki plodovi a još više list koji služi za ishranu prilikom gajenja svilenih buba. To se u Srbiji radilo kampanjski svremena na vreme ali su mnogi odustajali iz raznih razloga. Plod duda koristi se za jelo u svežem stanju kao i za proizvodnju rakije u nedostatku šljiva, pogotovu u Vojvodini. U gradovima ali i ušorenim vojvođanskim selima bili su čitavi drvoredi sa dudovim stablima. U okolini Subotice je postojala cela šuma sa dudovima, pa je ceo taj kraj…

“STAZAMA KOLUBARSKE BITKE 2023” U SUBOTU 25. NOVEMBRA

Lajkovačko PSD Ćira uz podršku Planinarskog saveza Srbije, u subotu 25. novembra organizuje tradicionalnu planinarsku akciju „Stazama Kolubarske bitke 2023“. Punu podršku manifestaciji daće i ovoga puta Turistička organizacija opštine Lajkovac. U akciji će učestvovati planinari, ljubitelji prirode, oni koji neguju zdrav način života, a pre svega poštovaoci kulturno – istorijskog nasleđa. “Naši stari, vaši i naši dedovi i pradedovi, tražili su samo jedno od nas – Nemojte nas zaborabiti, stoga vas pozivamo da zajedno ispoštujemo želju naših predaka”, poručuju organizatori akcije. Okupljanje učesnika je od 8 do 9 časova…