Verovatno je retka pojava da se književne večeri održavaju na mostu, a to se sinoć dogodilo u Lajkovcu, u čast jednog od najpriznatijih živih srpskih prozaista Radovana Belog Markovića. Na nekadašnjem železničkom gvozdenom mostu na Kolubari u Ćelijama, rodnom mestu pisca, predstavljeno je njegovo najnovije delo „Stojna vetrenjača“.
O poslednjem romanu, svojstvenoj prozi i specifičnom jeziku Belog Markovića govorio je prof. dr Radivoje Mikić i, između ostalog, rekao:
![](https://lajkovacnadlanu.rs/wp-content/uploads/2021/07/DSC_0359_resize.jpg)
– U srpskoj književnosti ne postoji pisac koji je sistematičnije ispevao dugu i složenu poemu – specifični hvalospev prostoru koji se može označiti kao njegov zavičaj, a to je čitavo kolubarsko područje kome je u svojim delima podigao visoki književni spomenik. Kada čitate Radovanove priče i romane imate utisak da se krećete kroz prostor koji beleže istorija i geografija, a kada zađete u njegove knjige vi vidite da je napravio svoj svet u kome se jedino on suvereno kreće… Radovan Beli Marković još jednom diže dostojanstvo književnosti i hoće da pokaže da je njena uloga u ljudskom životu veoma visoka i važna, bez obzira na to što živimo u jednom dobu koje nam nameće jedan osiroteli duhovni pejzaž, u kojem i svi mi treba da se osetimo kao sirotinja. Svoju književnost i nas iznova hoće da vrati raskoši, obilju i jednoj vrsti duhovnog plemstva. Na tome srpska kultura treba da mu bude zahvalna, u ovom trenutku i u godinama koje dolaze.
![](https://lajkovacnadlanu.rs/wp-content/uploads/2021/07/DSC_0403_resize.jpg)
U kratkoj besedi, na mostu preko kojeg je „u svet krenuo“, Radovan Beli Marković je konstatovao da je neutvrđeni Lajkovčani, nedozvani Valjevac i nedomašeni Šumadinac, a što se ćelijanstva tiče, iz kojeg je često crpeo inspiraciju, kaže:
– Pomenimo, opet i opet, da zlehudom ćelijanstvu, kao pogledu na život i svet, svojim vekom priklonjen ostadoh, dokraja, ćelijanski se odazivajući kako kurti i murti tako i velikanima mog doba. Reč je, naime, o drvenoj filosofiji koja i nije ćelijanska, a koju svaki Ćelijanac drukčije poima i tumači, nataknut na kolac sopstvene sudbine, uz znanje da se moje ćelijanstvo, kao i sve drugo, dobom raslabilo, vidno kopneći i pred noge mi dokapavajući kao mutna surutka kroza duševno cedilo.Eto… Na ovom mestu pred vama stojeći, i niz vodu setan gledajući, ne mogu da utišam odjeke mamljivih reči koje i sa onog sveta kanda dopiru, pogotovo noću, dok se zvezdani svod u vodi ogleda, kad se svakom može učiniti da preki u Nebo put nadole vodi, o čemu sam, za sada, bez sopstvene misli i utvrđenog stava. Mostarinu sam, koliko da se zna, odavno platio…
![](https://lajkovacnadlanu.rs/wp-content/uploads/2021/07/226098601_10159517239333967_2957128828843727167_n.jpg)
U ime organizatora Gradske biblioteke Lajkovac, učesnike i goste pozdravili su direktor Biljana Bogdanović, podsetivši na neka od dela slavnog sugrađanina, i mr Daren Milivojević, koji se nadahnutim izlaganjem najviše osvrnuo na simboliku mostova i istorijat ćelijske železničke ćuprije, povezujući je sa književnom imaginacijom Belog Markovića.
![](https://lajkovacnadlanu.rs/wp-content/uploads/2021/07/221905002_10159517252478967_9036958824018481638_n.jpg)
Dragan Lakićević, urednik Srpske književne zadruge koja je objavila roman „Stojna vetrenjača“, podsetio je na prvi rad mladog Radovana Markovića, objavljen pre skoro pola veka u „Književnoj reči“, otkada datira i njihovo poznanstvo.
![](https://lajkovacnadlanu.rs/wp-content/uploads/2021/07/DSC_0352_resize.jpg)
Probrane odlomke iz romana čitala je spiker Radmila Pivić Novaković.
![](https://lajkovacnadlanu.rs/wp-content/uploads/2021/07/220961537_10159517236138967_4742384674894168194_n.jpg)
Tradicionalnu narodnu pesmu otpevala je dr Nataša Ćebić.
![](https://lajkovacnadlanu.rs/wp-content/uploads/2021/07/221690675_10159517237773967_5473368544502835559_n-1.jpg)
Radnja romana se odvija u piščevom „belom Valjevu“, od kraja 19. do tridesetih godina 20. veka. U centru zbivanja je bojar Tadić koji pokušava da izgradi vetrenjaču na Poparskom brdu. U priču su upletene i velike figure iz naše kulturne prošlosti, kao što su filozof Branimir Petronijević, Jovan Cvijić, Glišić, Sremac, Laza Lazarević i drugi, koji se javljaju kao ličnosti ili su prisutni likovi iz njihovih dela.
![](https://lajkovacnadlanu.rs/wp-content/uploads/2021/07/DSC_0384_resize.jpg)
Uz brojne poklonike i prijatelje iz Lajkovca i susednih gradova, promociji su prisustvovali i nekadašnji predsednik SR Jugoslavije Vojislav Koštunica, eks ministar i gradonačelnik Valjeva Dušan Mihajlović, diplomata i orijentalista Darko Tanasković, slikar iz Francuske Slobodan Jevtić Pulika, novinar Radio Beograda i publicista Miloš Jevtić i drugi.
![](https://lajkovacnadlanu.rs/wp-content/uploads/2021/07/221599040_10159517220398967_668793170293516224_n.jpg)
Program je upotpunjen izložbom kaligrafskih radova „Lajkovački krasnopis“. Organizator je bila Gradska biblioteka Lajkovac u saradnji sa Kulturnim centrom „Hadži Ruvim“, u okviru kulturno-zabavne manifestacije „Dani Lajkovca“, pod pokroviteljstvom Opštine.
![](https://lajkovacnadlanu.rs/wp-content/uploads/2021/07/a-zadnja.jpg)
![](https://lajkovacnadlanu.rs/wp-content/uploads/2021/07/222579729_10159517228018967_3636976354838379984_n.jpg)