PRIČA SUBOTIČKOG PORTALA O ELEKTROMOBILU

U moru stereotipnih tekstova, danas pažnju privlači jedan tekst objavljen na portalu http://www.slobodnasubotica.rs/ , pod naslovom “Elektromobil u “Severu” razvijen još 2002.” Možda tekst ne bih ni pročitala, automobili mi baš nisu interesna sfera, ali s obzirom da je autor teksta naš zemljak, poštovani kolega Branko M. Žujović, poreklom iz Vračevića, i znajući pouzdano da se pera latio sa razlogom, ipak pročitah tekst, koji nikoga ne može ostaviti ravnodušmom.

Tekst kolege Žujovića potvrdio je po ko zna koji put, tu neku našu kob, da ne prepoznamo dobru ideju, ne podržimo inovaciju, a da posle olako prihvatamo tuđe novotarije, koje nam dolaze sa drugih prostora. Sve na našu štetu! U našem maniru, trveći se između sebe, olako prepustimo prostor i šansu drugima. I umesto da postajemo lideri, stavljamo sebe u ulogu sluge i potrošača.

Neko svojevremeno ovde nije imao sluha za firmu “Mikroelektronika” uspešnog Lajkovčanina Nebojše Matića, izuzetne firme koja se bavi proizvodnjom softverskih i hardverskih alata za mikrokontrolere, potom je neko ovde svesrdno podržao otvaranje živinarskih farmi, ugasili su se tradicionalni “Majski susreti u Bogovađi, da bi nas posle Šveđani učili u toj istoj Bogovađi, kako da osmilimo druženje i boravak dece u prirodi uz sport…

Možda smo zato tako daleko od svetskih trendova, jer nesmotreno smo propustili puno toga.

E, zbog te naše kobi, nema ni srpskog elektromobila!

Branko M. Žujović, višegodišnji saradnik Međunarodnog kineskog radija i izveštač iz Pekinga i novinar subotičkog portala http://www.slobodnasubotica.rs/, aktuelizovao je jednu zaboravljenu i potisnutu priču:

Naime, domaći elektromobil u subotičkom “Severu” razvijen je još 2002. godine u saradnji sa “Zastavom” i “Krušikom”. Subotički portal donosi ekskluzivnu priču, sa slikama prvog i jedinog prototipa koji nije doživeo serijsku proizvodnju. Neko u Kragujevcu ili Beogradu naprosto nije bio dovoljno zainteresovan, ili je imao neki drugi, nama nepoznat razlog za odustajanje.

Malo ljudi zna da je “Sever” učestvovao u projektu razvoja elektromobila “Zastavinog” instituta. Sivkast “Jugo 45”, opremljen “Krušikovom” baterijom, razvijao je brzinu od 90 kilometara na čas….

Uz dopuštenje uvaženog kolege Žujovića, na čemu smo mu izuzetno zahvalni, tekst u celosti prenosimo na portalu LAJKOVAC NA DLANU. Naime, ne samo zbog toga što su u ulozi inovatora i “Krušikovci”, već da priča ne padne u zaborav i da se nikada ne ponovi:

http://www.slobodnasubotica.rs/

“Elektromobil u “Severu” razvijen još 2002.”

Autor: Branko M. Žujović

U vreme kada postavljanje punjača za napajanje električnom energijom vozila obeležavamo kao važnu gradsku vest, vredi se podsetiti činjenice da je u Subotici 2002. godine razvijen prototip elektromobila koji je u vožnji imao sasvim dobre performanse.

Tadašnji “Sever” je učestvovao u razvoju elektromobila zasnovanog na šasiji “juga 45”. Taj jedan prototip razvijao je brzinu od 90 kilometara na čas i nekoliko dana je, sa privremenim tablicama, služio kao prevozno sredstvo mr Jovanu Radakoviću.

– Na žalost, nismo došli do serijske proizvodnje. Postojalo je pet razvojnih faza tog projekta – kaže u izjavi za Slobodnu Suboticu mr Radaković. – Koristili smo postojeće akumulatorske ćelije valjevskog Krušika. Polovina baterije bila je smeštena u predelu motora, a druga polovina u predelu zadnje klupe, zbog stabilnosti vozila u vožnji.

Pogonski motor neostvarenog srpskog elektromobila imao je trofazni motor.

– Motor smo napravili adaptacijom postojećeg Severovog industrijskog motora od 11 kilovata – objašnjava Radaković. – Pri vožnji automobila, motor je radio snagom od 9 kilovata. Najduže putovanje ovaj prototip imao je od Beograda do Kragujevca. Krećući se brzinom od oko 90 kilometara na čass tigao je do Batočine, što je bio sasvim dobar rezultat.

Zanimljivo je da su u Severu primenili tehničko rešenje koje je omogućavalo da se kinetička energija oslobođena pri kočenju pretvori u električnu i vrati u bateriju.

U eri elektromobila i hibridnih automobila, koja se tek zahuktava, vredi podsetiti na projekte koji svedoče da naša zemlja nekada nije bila tako daleko od svetskih trendova kao danas.

Related posts