SVEČANA AKADEMIJA POVODOM 180 GODINA OD ROĐENJA ŽIVOJINA ŽUJOVIĆA

Kulturni centar „Hadži Ruvim“ u saradnji sa mesnom zajednicom „Vračević“, Srednjom školom „17. Septembar“ i Osnovnom školom „Mile Dubljević“ Lajkovac organizuje:

SVEČANU AKADEMIJU POSVEĆENU 180 GODINA OD ROĐENJA ŽIVOJINA ŽUJOVIĆA

Svečana akademija posvećena 180 godina od rođenja Živojina Žujovića je u petak 11.januara od 18 časova u sali Gradske kuće u Lajkovcu.

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije:

ŽIVOJIN ŽUJOVIĆ

Datum rođenja 10. novembar 1838.
Mesto rođenja Vračević kod Valjeva
Datum smrti 25. april 1870. (31 god.)
Mesto smrti Beograd

Živojin Žujović (Vračević kod Valjeva, 10. novembar 1838 — Beograd, 25. april 1870) je bio srpski publicista i prvi srpski socijalistički ideolog.

Biografija

Osnove pismenosti stekao je u manastiru Bogovađa, a zatim nastavio školovanje na Bogosloviji u Beogradu. Školovanje je nastavio u Rusiji na Duhovnoj seminariji u Kijevu i Duhovnomj akademiji u Petrogradu.

Svoju publicističku delatnost započeo je u Petrogradu sarađujući sa tamošnjim časopisima, među kojima treba izdvojiti „Savremenik“ i „Otadžbinski zapisi“. Kad mu je u oktobru 1864. ukinuta državna stipendija zbog navodne veze s vođama opozicije, Žujović je posle izvesnog vremena otišao iz Rusije, živeo do marta 1866. u Minhenu, odakle je prešao u Švajcarsku u Cirihu. Tu je već bolestan na plućima, u leto 1867. završio „Kurs pravnih i socijalnih nauka“, a posebno se zainteresovao za učenje francuskih, nemačkih i engleskih Socijal-utopista, od kojih je neka posle propagirao i popularizovao u svojim radovima, kao što su „O nadnici“, „Uporedni napredak slobode i rada“, „Opšta načela u savremenom društvu, po Prudonu“, „Zakon o radnjama“.

Svetozar Marković ga je nazvao prvim socijalistom među Srbima.

Po povratku u Srbiju Žujović nije uspeo da dobije katedru na Velikoj školi, na čemu je nastojao, već je postavljen za činovnika u Ministarstvu finansija. Pisao je u „Glasniku Srpskog učenog društva“, „Letopisu Matice srpske“ i u listu „Srbija“.

U Cirihu je aktivno učestvovao u osnivanju društva „Slovenski skup“, sa više od 60 članova, koje se borilo za ujedinjenje svih Slovena i oslobađanje i ujedinjenje Južnih Slovena.

Prve socijalističke ideje u Srbiji javile su se u upravo u njegovim člancima, koje je objavio krajem 19. veka. Po načinu pisanja pripadao je socijalističkom pokretu 19. vijeka.

Bio je redovni član Srpskog učenog društva (Odbora za nauke filozofske i filološke) i sekretar Ministra finansija.

Živojin Žujović ima bistu u centru Lajkovca, na glavnom gradskom trgu koji je do pre destak godina nosio njegovo ime.

Related posts